Konačni cilј podučavanja je da osoba koja uči, na kraju razume i zapamti određenu materiju ili gradivo. Treba težiti za stvaranje uslova koji podstiču aktivne misaone procese i dovode do smislenog učenja kroz kreativno rešavanje problema. Pokušaj da se nauči nešto što se ne razume izgleda kao krajnja besmislica. Pre pamćenja pojedinačnih činjenica i pravila potrebno je izgraditi sistematičnu sliku naučenog znanja. Materijal koji treba najpre razumeti, potom naučiti i na kraju zapamtiti mora biti formulisan na što jednostavniji način. Ta jednostavnost ne mora uzrokovati gubitak informacija i izostavlјanje nekih delova. Po definiciji, jednostavni materijal se lakše pamti.
Istraživanja su pokazala da postoje precizne strategije, postupci i zakonitosti po kojima se grupišu ideje u lјudskom umu. Međusobno slične ideje se privlače i spontano nadovezuju jedna na drugu po utvrđenom redosledu i na taj način lakše se uče i pamte. Ovaj proces mogli bismo jednostavno nazvati tok misli.
Tok misli je prirodan proces na koji um prikuplјa, obrađuje, pamti i po potrebi koristi podatke. Ljudski mozak pri obradi novih informacija, objekata, predmeta najpre pokušava odrediti njihovu vrstu. Kada definiše prvu karakteristiku to jest kada odredi da li se radi o životinji, mašini, osobini prelazi na drugu komponentu, a to je oblik, izgled ili sastavni delovi. I na kraju mozgu je potrebna i informacija o upotreblјivosti ili praktičnoj primeni, u kojim situacijama i na koje načine se nove informacije mogu koristiti.